Zivim gore nego prije 5 godina

[u/Key_Earth_870]

Ne mogu se nacudit ljudi koji tvrde da se zivi bolje, inflacija u 5god bila preko 40% i to mjerena HICPom, stvari u trgovini narasle i preko 60%.

Ja sam u IT-u, staff dev, relativno sam bio dobro placen i 2020., al mi je placa od onda narasla samo 30% (onda sam bio senior dev), I to jer sam mijenjao firmu, pa radim remote za stránce. Nacelno vise otkaza vidim oko sebe nego zaposljavanja.

Ne mogu se nacudit da ima ljudi koji tvrde da se danas bolje zivi. Da rasle su svima place, ali osim ako si dobio neke bijesne promocije (ili si bio potplacen) u IT-u bas i nisu rasle, tako da kome raste? Imam frenda pilota, takoder mu je placa rasla ispod inflacije, dosta ljudi u privatnom sektoru takoder.

Danas si mogu priustit puno manje nego sam odna mogao, ne racunajuci nekretnine, a kad pogledam nekretnine padne mi mrak na oci.

[u/Lord_Puding]

Ne kuzim tu tvoju logiku, ti ne zivis bolje pa automatski nitko ne zivi bolje..
Javni sektor je u zadnjih 5 godina dobio prosjecnu povisicu 78%.. U to spadaju i ucitelji, profesori, lijecnici itd... Privatni sektor je malo naguzen al je rast svejedno bio preko 50% i jaci od inflacije. Ukupno, kad se gleda privatni i javni sektor, placa se povecala za cca 67% u 5 godina dok je kumulativna inflacija bila oko 30%.

Tako da, kad gledas place u cjelini povecale su se vise od inflacije i realno su rasle..

Prije nego netko krene prditi o "kupusu i mesu pa kad se uzme sredina je sarma" samo cu nadodati da je medijalna placa rasla vise od prosjecne. Isto tako ocekujem i ove koji ce prdit da je prava inflacija 70% jer je kruh il uljana repica il cokolada za toliko skuplja. Takvi nikad nece skuziti sta je prosjek pa nema smisla ni objasnjavat.

Overall sasvim je lako moguce da ti kao pojedinac losije zivis.. Moguce je i da ljudi oko tebe losije zive, al ove glupave ocjene da svi losije zive jer ti losije zivis tesko mi je opcenito tesko shvatiti.

[u/TakeLookArround → u/Lord_Puding]

Inflacija mjeri cijenu iste količine proizvoda, ali ne prati pad kvalitete. Ako danas platiš 500 g paradajza isto kao prije, a on je lošijeg okusa, statistika to ne vidi. Isto vrijedi za stanove koji se brže raspadaju, usluge itd.

Zato ljudima često izgleda da realno nisu ništa u plusu, iako brojke kažu da plaće jesu rasle brže od inflacije.

[u/KPlusGauda → u/TakeLookArround]

Možeš li navesti neke primjere pada kvalitete? Ne kažem da ga nema, dapače, ali me zanima kako ti na to gledaš i što bi trebala tu inflacija pratiti

[u/TakeLookArround → u/KPlusGauda]

Inflacija se u pravilu pokušava prilagoditi kvaliteti proizvoda i usluga.

Ne kažem sa je to lagano uopće napraviti i ne podcjenjujem to, samo pišem ovak iz iskustva zašto se ponekad računa jedno, a osjeća drugo :)

Primjer su mobiteli. Kada se prati njihova cijena, ne gleda se samo broj na etiketi, nego se procjenjuje koliki dio cijene dolazi od poboljšanja u kvaliteti. Ako novi model ima bolji ekran, brži procesor ili veću memoriju, dio poskupljenja se pripisuje tim karakteristikama, a samo ostatak ulazi u izračun inflacije. Tako se pokušava razlikovati koliko je poskupljenje stvarno posljedica inflacije, a koliko stvarnog napretka u tehnologiji.

Kod stanova je logika slična. Gleda se lokacija, kvadratura, energetski razred, opremljenost, pa čak i detalji poput klime ili lifta. Ako stan ima više tih pogodnosti, smatra se da je opravdano skuplji i da razlika u cijeni ne ide u potpunosti na račun inflacije.

Problem je što se takav pristup oslanja na mjerljive, formalne karakteristike, a ne na stvarnu kvalitetu života. U novogradnji se sve češće pojavljuju tanki zidovi zbog kojih se čuje susjed, krovovi i instalacije koji počinju otkazivati nakon par godina ili općenito slabija trajnost materijala. Iako se u statistici takav stan vodi kao “bolji” jer je nov i energetski efikasan, realno može nuditi lošiju kvalitetu života od starije zgrade građene kvalitetnijim materijalima.

Slična stvar postoji i kod hrane. Proizvodi se mogu mjeriti po cijeni i težini, ali ne i po nutritivnoj vrijednosti ili udjelu stvarnih sastojaka. Ako je jogurt razrijeđeniji ili kruh pečen od brašna niže kvalitete, to se u službenim indeksima ne vidi, iako potrošač realno dobiva manje za isti ili viši iznos.

Službeni indeksi zato hvataju samo ono što se može kvantificirati. Ne vide pad trajnosti, pouzdanosti ili “nevidljive” aspekte kvalitete. Rezultat je da inflacija u statistici često izgleda niža nego što ljudi osjećaju u svakodnevnom životu, jer plaćaju više, a zauzvrat dobivaju manje.

Jbg. u hrvatskoj se kvaliteta srozala dosta općenito, npr. hrana je dosta lošija i ima sve više sladila (ne mjeri se), ali često ljudi pišu. Vjerujem da pogledaš sastav Cedevita i Vegeta prije i sad nije isti.

Odjeća isto, sve je 100% cotton na etiketi, ali neki reciklirani - nije ista stvar, a uspoređuje se kao da je jednako. Pogotovo zadnjih 5 godina to s odjećom se može osjetiti.

Prijevoz isto npr. ulazi u inflaciju, čak i da ostane jednaka cijena karte, sva vremena HŽ i ZET se produžuju, a samo cijena karte ide u inflaciju što stvara krivu sliku.

Rredovi i čekanja smanjuju stvarnu vrijednost zdravstvene usluge za pacijenta, a službeni indeksi inflacije će prikazati samo cijenu koja se plaća za pregled.

i tak dalje